U okviru kulturno – vjerske manifestacije XXII Dani Hasana Kaimije, u četvrtak, 12.06.2025. godine, u Bosanskom kulturnom centru “Alija Izetbegović” u Kalesiji sa početkom u 19:00 sati bit će upriličena promocija knjige kalesijskog imama Rasima ef. Hamidovića “Itikaf, poziv na razgovor”.
Osim autora o knjizi će govoriti: doc. dr. Šefko Sulejmanović, dr. Sead Seljubac i Osman Halilović.
Itikaf je ibadet koji donosi duhovnu smirenost, odmak od svakodnevnih obaveza i priliku za dublji razgovor sa Stvoriteljem i vlastitim mislima. Knjiga Itikaf – poziv na razgovor autora Rasima Hamidovića, objavljena krajem januara ove godine, donosi osvježavajuću perspektivu o ovom značajnom ibadetu. Knjiga predstavlja jedinstveno svjedočanstvo autora koji je deset godina provodio itikaf na posebno odabranim mjestima u četiri balkanske države. Kroz lično iskustvo, autor donosi inspirativne uvide o snazi duhovne predanosti, osami i povezanosti s Allahom, dž.š. Knjiga poziva čitatelje na razmišljanje, duhovno uzdizanje i preispitivanje vlastitog odnosa prema vjeri.
– Nije mi poznato da u našoj pisanoj tradiciji postoji slična knjiga koja bi bila označena okvirnim motivom itikafa kao ramazanske osame. Postoji niz autorskih ili prevodilačkih tekstova koji se bave itikafom kao ibadetom i tradicijom sa fikhskog ili, općenito, teološkog aspekta – kaže Osman Halilović, urednik knjige.
Halilović ističe da naša književna tradicija ima znatan broj putopisa ili ljetopisa koji tematiziraju put na hadž, kurban, ramazan i druge tradicijske i ibadetske značajke islama, ali do sada naš književni jezik nije imao knjigu koja je, u formi pripovijedno-dnevničkoj, omeđena itikafom kao vremenom i označena itikafom kao nadahnućem.
– Čak i knjiga pripovijedaka Đenane Bajraktarević Itikjaf već u samom naslovu koristi ovaj pojam samo kao spretan simbol koji ukazuje na sasvim drugu vrstu izolovanosti žene u bošnjačkoj patrijahalnoj tradiciji. Tako da slobodno možemo utvrditi da je knjiga Rasima Hamidovića pravi raritet u tradiciji pisane riječi na bosanskom jeziku – govori Halilović.
Na pitanje koliko je autorovo lično iskustvo doprinijelo autentičnosti i vrijednosti knjige Halilović kaže da je autor Rasim Hamidović u ovom dijelu Bosne poznat i kao privatni poduzetnik koji se, i u okviru svojih poslova, bavio knjigama.
– Možda otuda potreba da zapisuje svoje itikafe. Ali, ništa manje važno: Rasim efendija je hodža. Staroga kova. I u svojim itikafima, u saobraćanju sa svijetom, u razmišljanjima koja dijeli sa nama, u zabilježenim razgovorima sa ljudima od Poreča, preko Kušlata do Šabca, on je efendija koji blago ruži, neumorno savjetuje i budno organizuje. Ovih mubarek dana mi je često na umu rahmetli Smajo-ef. Salihović, Rasim efendijin drug iz medrese, koji je ovoga ramazana preselio na ahiret. Rodom iz Tokoljaka kod Sreberenice. Prije tačno deset godina, Rasim efendija je proveo taj itikaf u Tokoljacima. Prisjećao se kako je Smajo efendija klanjao prvu džumu u Živinicama, ali nas vodio i u davne sedamdesete godine kada je kao mladić provodio ferije kod jarana Smaje u Tokoljacima. Sve to: itikaf 2015. godine u sjeni julske tuge, Rasim efendijin odabir Tokoljaka zbog uspomena iz mladosti, kao i odabir ostalih mjesta na kojima je boravio, njegovo poimanja svijeta i vremena, vjere i odgoja, daju ovoj knjizi razuđeno bogatstvo motiva i jak pečat individualnosti – govori Halilović.
Autor u deset godina probdije deset itikafa, podsjeća Halilović, što je ukupno stotinu dana, na deset različitih mjesta od kojih je svako za sebe jedinstveno po svojoj historijskoj, socijalnoj ili kulturološkoj temeljnosti.
– Bdijući svoje itikafske dane od Petrovića kod Olova do Ustikoline, autor stalno emitira namjeru da se osami od svijeta. Ta dobrovoljna ramazanska osama po ugledu na poslanika Muhammeda, a.s., kako sam autor kaže, ima za svrhu približavanje Bogu, ali i susret sa samim sobom. Razgovor sa vlastitom dušom. Tako je to na najvišoj duhovnoj ravni. Međutim, kada budete čitali knjigu vidjećete da autor ulaže silni trud da se osami u ibadetu, ali, kao za inat, neprestano se susreće sa ljudima i razgovara s njima. Upravo u tim susretima sa ljudima, njihovim pričama, sudbinama, tradicijom i jeste najveći izvor literarnosti ovoga teksta. Kako bi rekao Česlav Miloš: “Bože, sada znam da Tvoji znakovi dolaze samo sa ljudskim licem“ – ističe Halilović.
Kada je u pitanju poruka koju ova knjiga nosi za savremene muslimane, posebno u kontekstu duhovne introspekcije i ramazanskog ibadeta Halilović kaže da se nameće jedna riječ – uspori.
– Vidjećete dok budete čitali ove Rasim efendijine pasaže, razgovore, opise i promišljanja. On stalno, nekad samokritički, ponekad bratski toplo i dobronamjerno poziva: uspori! Mi živimo u brzopletom vremenu. Brzina nam onemogućava da uočimo bitne stvari koje su nam na oku i u oku. Ramazan je Bogom dana prilika za to. Da se sve stavi na svoje pravo mjesto – poručio je.
(Alem Dedić/Preporod.info)